Od danas su na snazi stroži uvjeti kreditiranja – što to znači za mlade?

S današnjim danom (1. srpanj 2025.) na snagu stupaju makrobonitetne mjere kojima Hrvatska narodna banka (HNB) ograničava kriterije kreditiranja potrošača. Cilj navedenih mjera je usporiti zaduživanje kućanstava te ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.

Hrvatska narodna banka još je u ožujku donijela odluku o ograničenju kriterija kreditiranja potrošača prema kojoj omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (DSTI) ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, a omjer iznosa kredita potrošaču i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV) ne smije biti veći od 90 posto.

Iz HNB-a napominju da je ukupan dug potrošača banci ključan za izračun omjera DSTI, koji pokazuje koliki dio mjesečnog dohotka potrošač izdvaja za otplatu duga. U ukupan dug ulaze sve nepodmirene obveze potrošača prema bankama iz ranije ugovorenih kredita, novi kredit koji se namjerava podići, sve ostale nepodmirene obveze prema drugim vjerovnicima, korištenje prekoračenja po tekućem računu i kredite po kreditnim karticama. Dug neće obuhvatiti mjesečnu potrošnju putem kartica s odgodom plaćanja (tzv. charge kartice) osim obročne otplate. Ako se novim kreditom zatvara postojeći kredit ili druga obveza, obveze koje se podmiruju tim kreditom ne ulaze u izračun ukupnog duga, kažu iz HNB-a.

Mjerama su obuhvaćene i dopuštene iznimke, pa će banke i dalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih ograničenja, kao i 20 posto kredita potrošačima mimo LTV ograničenja. Pri odobravanju stambenih kredita iznimke se u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe, s ciljem ublažavanja mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama.

Nastavno na temu korištenja stambenih kredita za stjecanje prvog doma, podsjetit ćemo na nove mjere iz Nacionalnog plana stambene politike koje bi trebale biti bolja alternativa APN kreditima. Njihov je cilj i dalje omogućiti građanima priuštivo stanovanje, no ovog puta ne kroz subvencioniranje stambenih kredita. Iste se primjenjuju od 1. siječnja 2025. godine.

Umjesto subvencija stambenih kredita, ponovno je uvedena mjera kojom će mlađi od 45 godina biti oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju ili gradnju prve nekretnine. Za kupnju novogradnje, mogu i ostvariti 50% povrata poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Iz HNB-a su istaknuli da se mjere uvode preventivno, a očekuje se da će mjere blago usporiti zaduživanje kućanstava i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita.

S druge strane, u HNB-u smatraju da se mjere trenutačno ne bi trebale znatnije odraziti na stambeno kreditiranje. Između ostalog, napominju i da uvođenje mjera istodobno pomaže pri ostvarivanju cilja stabilnosti cijena, jer ograničavanje kriterija kreditiranja smanjuje kreditno financiranu potrošnju i posredno utječe na usporavanje rasta cijena.

Vrijeme od najave mjera do njihovog uvođenja obilježio je snažan skok stambenog kreditiranja, što se dijelom može pripisati želji građana da izbjegnu najavljene pooštrene mjere te podignu kredit prema “labavijim” uvjetima.

Kada je riječ o mjerama HNB-a, iz Hrvatske udruge banaka (HUB) na upit Hine kažu da su banke već dulje vrijeme bile u procesu prilagodbe na njih, da su pravovremeno uskladile svoje interne procese i kriterije kreditiranja, a pojedine banke su već i ranije počele primjenjivati pojedine elemente mjera, kako bi osigurale “glatki” prijelaz i izbjegle moguće operativne poteškoće.

Iz HUB-a očekuju usporavanje kreditiranja građana, u skladu i s ciljevima regulatornih mjera, no i napominju da će “konačni trendovi biti uvjetovani ponašanjem tržišta”.

Izvori: Hina / HRT / Kompare