Sretan Uskrs!

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi očita je isprepletenost katoličkih crkvenih obreda s tradicijama drugoga podrijetla, posebno pretkršćanskim običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode i slavljenje nove godine. Kompleks uskrsnih običaja počinje → Cvjetnicom (Cvitnica, Uličnica).
U crkvi blagoslovljene grančice (masline, drijenka, vrbe, rakite, palme) kod kuće su se zaticale za stropnu gredu, raspelo ili sliku sveca kao blagoslov i zaštita od groma, te su se nosile k blagu i pčelama; za nevremena koristile su se u magijskim činima. Vjerovanje u zdravonosnu moć vode, cvijeća i zelenila dolazi do izražaja u djevojačkom običaju kićenja zdenaca u noći uoči Cvjetnice, umivanja u vodi s cvijećem radi ljepote lica i zdravlja na samu Cvjetnicu i na Veliku subotu kada zazvone zvona, te u polijevanju vodom na Uskrsni ponedjeljak. U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane: uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja, → pisanice.
Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama (škrebetaljkama, klepetarnicama).

U Velikom tjednu rašireno je bilo udaranje prutovima po crkvenim klupama (šibanje, tući barabana, tjerati korizmu), a negdje su mladići šibali djevojke ili djevojke mladiće, što se tumači kao prijenos vitalne snage mladoga granja na ljude. Uobičajeni su bili pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi (svetenje, posvećenje) i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki (→ obredna vatra). U kajkavskoj Hrvatskoj poznati su bili → ophodi raspetnika (križičara), mlađih muškaraca s raspelom i bubnjem.

Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa (→ korizma), ponovno je započinjao društveni život. U sjevernim i jadranskim dijelovima Hrvatske poznata su uskrsna kola (kolanje).

Izvor: enciklopedija.hr