Afrička svinjska kuga prva tema “Veterinarskih dana 2023.”

U organizaciji Hrvatske veterinarske komore, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog veterinarskog instituta 26. listopada 2023. godine otvoren je Međunarodni znanstveno–stručni skup „Veterinarski dani 2023.“, najveće godišnje okupljanje predstavnika veterinarske struke u Hrvatskoj. Skup traje do 29. listopada, a nazoče mu stručnjaci iz velike i male veterinarske prakse, veterinarskog javnog zdravstva i sigurnosti hrane, stručnjaci iz područja znanosti i biomedicine te svi koji izravno i neizravno surađuju s veterinarskom strukom, a u cilju unaprjeđenja veterinarske struke i veterinarske znanosti u Hrvatskoj.

Na „Veterinarskim danima 2023.“ raspravljat će se o nizu aktualnih tema iz područja zaštite zdravlja, dobrobiti životinja te veterinarskog javnog zdravstva i sigurnosti hrane. Jedna od tema je i provedba mjera kontrole i suzbijanja afričke svinjske kuge, koja će se promatrati i u kontekstu zakonodavstva EU.

Otvorenju ovog znanstveno-stručni skup u dvorani Nadbiskupijskog vikarijata u Osijeku nazočili su i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, glavni državni inspektor Andrija Mikulić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, predsjednik Gradskog vijeća Tihomir Florijančić i drugi uzvanici.

Ministrica Vučković je naglasila kako se posljednjih dana bilježi manji broj slučajeva afričke svinjske kuge u Hrvatskoj, ali treba biti jako oprezan i tu situaciju očuvati kako bi se što prije normalizirao promet u županijama pogođenim ovom zarazom.

– Poduzimaju se sve potrebne mjere za suzbijanje afričke svinjske kuge, jer je to bolest koja zaokuplja možda i najviše pažnje veterinarske struke u Europi, zbog brzine širenja, viroznosti, brojnih nepoznanica te socio-ekonomskih posljedica koje ostavlja – kazala je.

Izvijestila je i da su uzgajivačima svinja koji su izravno oštećeni zbog ASK do danas isplaćena 633 gospodarstva na kojima su eutanazirane svinje zbog potvrđene sumnje na ovu bolest, a riječ je o ukupnom iznosu od 3,9 milijuna eura.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić kazao je kako smatra da smo, nakon zajedničke i promptne akcije nadležnih službi te konstantnom prisutnošću na terenu posljednjih mjeseci, uspjeli suzbiti ovu izrazito zaraznu bolest. – Od pojave ove bolesti obavili smo više od 1.600 nadzora, do danas je eutanazirano oko 33.000 svinja, a uvjeren sam da bi ta brojka bez znanja veterinarskih stručnjaka bila i puno veća – rekao je Mikulić i dodao da je veterinarska inspekcija uspješno odgovorila i na ovaj izazov.

– Kada smo početkom ljeta razgovarali s organizatorima o održavanju ovog skupa, nismo mogli ni zamisliti da ćemo vrlo skoro tako svakodnevno surađivati na temu afričke svinjske kuge.  Čim se ova bolest pojavila u susjednoj Vukovarsko-srijemskoj županiji, mi smo poduzeli sve preventivne mjere koje smo mogli i to u suradnji s načelnicima i gradonačelnicima, ali i samim uzgajivačima. Organizirali smo niz edukativnih predavanja, podijelili smo stotine informativnih letaka te smo nastojali putem medija upoznati širu javnost o kakvoj je bolesti riječ i na koji se način prenosi. Bili smo svjesni da virus ne možemo zaustaviti, da on ne poznaje granice, ali htjeli smo odgoditi njegovu pojavu u Osječko-baranjskoj županiji, barem do nešto hladnijeg vremena i svinjokolja. Nažalost, nismo ga dočekali i meteorološki uvjeti nam ne idu na ruku kao prethodnih godina, a i virus se prije desetak dana pojavio na području Općine Semeljci. Odmah smo, u suradnji s PU osječko-baranjskom i Civilnom zaštitom organizirali punktove za nadzor i kontrolu trgovine mesa, a kako su se mijenjale zone nadzora i zone ograničenja, postavili smo i sedam novih punktova, četiri prema Baranji i tri prema Valpovštini i Našicama. Nadamo se da ćemo uspjeti zaustaviti daljnje širenje ove bolesti, zbog čega mi je i drago da se upravo ovaj kongres održava u gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji – kazao je zamjenik župana Mato Lukić.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić istaknuo je kako veterinare često percipiramo kao ljude koji preveniraju i liječe bolesti životinja, a zaboravljamo da su oni prva karika u sustavu javnog zdravstva jer kroz veterinarski sanitarni nadzor sprječavaju pojavu određenih bolesti kod ljudi, osobito prenosivih sa životinje na čovjeka.