Danas se obilježava službeni početak astronomskog ljeta na sjevernoj hemisferi. Istoga dana nastupa i ljetni solsticij, trenutak kada je Zemljina sjeverna polutka najviše nagnuta prema Suncu, zbog čega ćemo imati najviše dnevnog svjetla i najkraću noć u godini.
Zanimljivo je da najduži dan u godini ne znači i najraniji izlazak ili najkasniji zalazak Sunca. Najranija svitanja događaju se nekoliko dana prije solsticija, dok najkasniji zalasci slijede nekoliko dana nakon njega.
Naziv solsticij potječe iz latinskog jezika, od riječi sol (Sunce) i sistere (zaustaviti se), što se odnosi na prividno usporavanje i kratkotrajnu „stanku“ u kretanju Sunca po nebu.
Dok astronomsko ljeto počinje 21. lipnja, meteorolozi ljeto računaju od 1. lipnja do 31. kolovoza, kako bi lakše pratili i uspoređivali vremenske i klimatske podatke.
