Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Jasenovcu je živjelo 95, a u Sokolovcu 55 stanovnika, dok je 2011. godine u Jasenovcu popisano 35, a u Sokolovcu 14 stanovnika. Na obje pustare broj stanovnika stalno opada, nema uvjeta za gradnju komunalne infrastrukture , a radi se o starijem stanovništvu. Općina Kneževi Vinogradi ih je odlučila smjestiti ih na jednom mjestu na izlazu iz Kneževih Vinograda prema Suzi gdje je počela je gradnja stambene zgrade sa dvadesetak stanova.
Najkasnije za godinu dana zgrada treba biti završena i u nju će država uložiti preko 6 milijuna kuna. Plan je u nju preseliti sve stanovnike Sokolovca i Jasenovca i omogućiti im korištenje vrtova, kako su navikli i u svojim pustarama, rekao je načelnik Deneš Šoja..
{mp3}soja stambena{/mp3}
Baranjske su pustare nastale krajem 19. stoljeća, Sokolovac je osnovan oko 1900. godine, a već 1914. godine živjelo je 169. stanovnika. Jasenovac je 1914. godine imao 260. stanovnika. Svoj život su počele kao jezgre ratarske i stočarske proizvodnje i planski izgrađena beljska naselja ili pustare sa razvijenom infrastrukturom – školama, trgovinama, ambulantom, nogometnim klubovima, domovima kulture te stanovima za radnike. U Mirkovcu je jedno vrijeme radilo i porodilište, koje je kasnije premješteno u Kneževo. Pustare je povezivala uskotračna beljska pruga na kojoj je prometovao Ćiro od 1915. do 1962. godine. Nedostatak infrastrukture prije svega škola, zdravstvenih i drugih ustanova ubrzavaju proces, a poplave 1965. i 1972. godine ubrzavaju gašenje pustara. Početkom 60-ih godina dvadesetog stoljeća počinje proces iseljavanja s pustara i kvaliteta života u njima opada. Svijetli primjer preživljavanja pustara je Mirkovac, u koji se nakon mirne reintegracije vratio dio stanovništva i on od tada ne opada.