Mjesec svjesnosti o carskom rezu

Travanj je mjesec u kojem se podiže svijest o više različitih medicinskih tegoba i tema, a među njima je i svijest o carskom rezu. Neke rodilje ga priželjkuju, druge ga se boje, no o njemu se ponajprije treba dobro informirati.

Carski rez je kirurški zahvat koji podrazumijeva porod kroz rez na maternici. Stoga, za razliku od vaginalnog poroda, zahtjeva dulji boravak u bolnici nakon poroda, dulje vrijeme za oporavak, a i rizici infekcije su viši.

U Hrvatskoj je samo u jednom privatnom rodilištu moguće roditi carskim rezom na vlastiti zahtjev (dakle, bez medicinske indikacije). Unutar bolničkog sustava to nije moguće učiniti, odnosno „naručiti se“ za carski rez, ako za to ne postoji medicinski opravdan razlog. Postotak žena koje rađaju carskim rezom razlikuje se među državama. Tako se, primjerice, može naići na podatak da je u SAD-u 2018. godine 31,9% poroda bilo carskim rezom, dok u Hrvatskoj stopa carskih rezova iznosi oko 20%.

Indikacije za carski rez

Neovisno o tome što su pobol i smrtnost od carskog reza niski, ipak su nekoliko puta veći od onih kod vaginalnog poroda, što je dovoljan razlog da mu se pristupa s dozom opreza. Osnovno pravilo kaže da se carskom rezu treba pristupiti samo onda kada je za ženu ili fetus ovaj zahvat sigurniji od vaginalnog poroda.

Najčešće specifične indikacije su:

  • prethodni carski rez,
  • produljeni porod,
  • fetalna distocija (abnormalna veličina ili položaj fetusa što dovodi do otežanog poroda, a u ovom slučaju se to osobito odnosi na položaj zatkom) i
  • zabrinjavajuća srčana akcija fetusa kod koje je potreban hitni porod.

Carski rez nerijetko se savjetuje i u slučaju ako rodilja ima neku infekciju koju može prenijeti na dijete tijekom poroda, ako ima visok tlak ili boluje od dijabetesa.

Žene često zanima carski rez na zahtjev kako bi izbjegle oštećenja dna zdjelice, a time i posljedičnu inkontinenciju ili teške intrapartalne komplikacije za bebu, no o tome treba razgovarati s liječnikom.

Kako izgleda porod carskim rezom

Carski rez, za razliku od prirodnog (vaginalnog) traje oko 45 minuta, dok vaginalni može trajati satima. Izvodi se rez na trbuhu i maternici te se dijete vadi van, reže se pupčana vrpca, uklanja placenta te se rana zatvara. S obzirom na to da je riječ o kirurškom zahvatu, rodilja je pod anestezijom, najčešće regionalnom (spinalna ili epiduralna), a može biti i opća koja se uglavnom koristi u hitnim situacijama. Kod regionalne anestezije rodilja je budna i svjesna ili samo blago sedirana, no bez osjeta od struka na niže.

Oporavak nakon carskog reza

Oporavak nakon carskog reza sličan je oporavku od bilo koje operacije. Rodilja ostaje u bolnici prva dva do četiri dana nakon zahvata. Kretanje, uključujući lijeganje i ustajanje iz kreveta, često je teško i prilično bolno.

U prvih nekoliko tjedana, odnosno tijekom procesa cijeljenja, ožiljak može svrbjeti ili boljeti. Također se mogu osjetiti blagi grčevi, može se primijetiti krvarenje ili iscjedak. Nakon šest tjedana, a ponekad i ranije, uslijedit će pregled.

Rizici i komplikacije

I vaginalni porod i porod carskim rezom nose određene rizike i potencijalne komplikacije. Žene koje rađaju vaginalno mogu doživjeti pucanje (razdor) međice ili im je potrebna epiziotomija koja zahtijeva šavove i nekoliko tjedana zacjeljivanja. Mogući su i problemi s kontrolom mokraćnog mjehura ili može doći do prolapsa zdjeličnih organa, ponajprije maternice, nakon vaginalnog poroda.

Slično drugim velikim operacijama, carski rez također nosi potencijalne rizike i komplikacije poput infekcije, gubitka krvi, krvnih ugrušaka, ozljeda crijeva ili mokraćnog mjehura te reakcija na anesteziju ili lijekove.

U slučaju da ste kandidatkinja za carski rez, liječnik će vas posve sigurno uputiti prije termina u sve detalje tijeka zahvata, kao i oporavka nakon porođaja carskim rezom.

Izvor: Adiva