Ponedjeljak, 21 Rujan, 2020

Dan mirne reintegracije i međunarodnog priznanja



Prije 28 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s našom zemljom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kad je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je govoru naciji poručio: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana." Svojim je suradnicima pak rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države."

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island - prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku krajem 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. On je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon EU-a, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. godine završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske "Bljesak" (počela 1. svibnja) i "Oluja" (počela 5. kolovoza 1995. godine). Operacijom "Bljesak" oslobođena je zapadna Slavonija, a u "Oluji" je oslobođen Knin te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Hrvatska predsjeda Europskom unijom

S prvim minutama siječnja 2020. Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala njezina članica. Hrvatsko predsjedanje službeno je počelo 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskome narodnom kazalištu.

U Bruxellesu će se 15. siječnja, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja, održati koncert.

U Hrvatskoj će se održati 161 događaj, od kojih dvije trećine u Zagrebu, a najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neslužbeni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja. Osam neslužbenih sastanaka Vijeća EU-a održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Najavljeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će se pet održati u Zagrebu, a četiri izvan njega.

(Hina)
......................................

ZPH
Danas (15.siječnja) u 18,00 sati u prostorijama ZPH u Osijeku, Trg A. Starčevića bb (pothodnik) održat će se svečano obilježavanje Dana mirne reintegracije okruglim stolom sa sljedećim temama:


-Jesu li rezultati mirne reintegracije koje danas baštinimo opravdali očekivanja svih koji su u taj proces, na različitim razinama odlučivanja i provedbe, bili uključeni?
-Je li proces nadvladao sve izazove ili nam je u naslijeđe ostavio prijepore i negativne političke i društvene posljedice?

-Je li procesom mirne reintegracije uspostavljeno stanje trajnoga ili tek privremenoga mira?


-Je li mir uspostavljen mirnom reintegracijom samo odsustvo rata ili on ipak ima dublje, složenije i trajnije društveno značenje?

O tim temama govorit će brigadir Stjepan Antolašić, dr. sc. Sandra Cvikić – institut Ivo Pilar, Nada Arbanas – tadašnja pročelnice Regionalnog ureda za prognanike, Irena Perković – tadašnja suradnica u Uredu prijelazne uprave UNTAES-a, predstavnici Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije, kao i članovi Osječko-baranjske Zajednice koji su na bilo koji način sudjelovali u procesima mirne reintegracije a o iskustvima u OBŽ govorit će župan Ivan Anušić.


Radio Baranja Uživo

Posljednje Vijesti

Oprez u prometu - VIDEO
Četvrtak, 10 Rujan 2020
Započela je nova školska godina, a nastavu ove godine pohađa preko 38.000 prvašića...
Ribarski dani u Kopačevu
Četvrtak, 10 Rujan 2020
Jedna od najvećih manifestacija u Baranji, „Ribarski dani u Kopačevu“  održana je od...
Načelnik Cickaj u Brifingu
Utorak, 08 Rujan 2020
Kao i većina općina i gradova i Općina Bilje će osjetiti negativne posljedice korona...

Ostale vijesti

Fišijada u Belom Manastiru
Nedjelja, 06 Rujan 2020
Zbog epidemioloških mjera, ovogodišnja belomanastirska Fišijada odvila se u skromnim uvjetima sa...
Promocija ulaznica 2 u 1
Petak, 04 Rujan 2020
I ove godine, Park prirode Kopački rit i Vina Belje nastavljaju s posebnom ponudom za...
Komemoracije u Bilju i Osijeku
Petak, 04 Rujan 2020
U znak sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje pri posljednjem pokušaju obrane...
Otvorenje bazena - pun pogodak
Srijeda, 02 Rujan 2020
Posjet bazenima u Belom Manastiru je neočekivano velik, a upornost gradske uprave da bar...
Baner

Info Box

Radio Baranja d.o.o za radijsku djelatnost Trg Slobode 32/3  HR 31300 Beli Manastir MB: 01111094 OIB:49062762331 Trgovački Sud u Osijeku MBS:030000354  Temeljni kapital 20.000,00 kn uplaćen u cijelosti * Poslovni račun PBZ: 2340009-1100121402   IBAN: HR4123400091100121402 * Uprava društva: Zlata Maršić