Utorak, 18 Veljača, 2020

Dan mirne reintegracije i međunarodnog priznanja



Prije 28 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s našom zemljom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kad je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je govoru naciji poručio: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana." Svojim je suradnicima pak rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države."

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island - prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku krajem 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. On je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon EU-a, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. godine završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske "Bljesak" (počela 1. svibnja) i "Oluja" (počela 5. kolovoza 1995. godine). Operacijom "Bljesak" oslobođena je zapadna Slavonija, a u "Oluji" je oslobođen Knin te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Hrvatska predsjeda Europskom unijom

S prvim minutama siječnja 2020. Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala njezina članica. Hrvatsko predsjedanje službeno je počelo 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskome narodnom kazalištu.

U Bruxellesu će se 15. siječnja, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja, održati koncert.

U Hrvatskoj će se održati 161 događaj, od kojih dvije trećine u Zagrebu, a najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neslužbeni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja. Osam neslužbenih sastanaka Vijeća EU-a održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Najavljeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će se pet održati u Zagrebu, a četiri izvan njega.

(Hina)
......................................

ZPH
Danas (15.siječnja) u 18,00 sati u prostorijama ZPH u Osijeku, Trg A. Starčevića bb (pothodnik) održat će se svečano obilježavanje Dana mirne reintegracije okruglim stolom sa sljedećim temama:


-Jesu li rezultati mirne reintegracije koje danas baštinimo opravdali očekivanja svih koji su u taj proces, na različitim razinama odlučivanja i provedbe, bili uključeni?
-Je li proces nadvladao sve izazove ili nam je u naslijeđe ostavio prijepore i negativne političke i društvene posljedice?

-Je li procesom mirne reintegracije uspostavljeno stanje trajnoga ili tek privremenoga mira?


-Je li mir uspostavljen mirnom reintegracijom samo odsustvo rata ili on ipak ima dublje, složenije i trajnije društveno značenje?

O tim temama govorit će brigadir Stjepan Antolašić, dr. sc. Sandra Cvikić – institut Ivo Pilar, Nada Arbanas – tadašnja pročelnice Regionalnog ureda za prognanike, Irena Perković – tadašnja suradnica u Uredu prijelazne uprave UNTAES-a, predstavnici Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije, kao i članovi Osječko-baranjske Zajednice koji su na bilo koji način sudjelovali u procesima mirne reintegracije a o iskustvima u OBŽ govorit će župan Ivan Anušić.


Radio Baranja Uživo

Posljednje Vijesti

Dječji pokladni karneval
Utorak, 18 Veljača 2020
Grad Beli Manastir i Turistička zajednica Baranje organiziraju Dječji pokladni...
Svjetski dan radija
Četvrtak, 13 Veljača 2020
Svjetski dan radija obilježava se 13. veljače. Toga dana započelo je emitiranje UN-ova...
Isplata potpora - IAKS
Četvrtak, 13 Veljača 2020
U ponedjeljak, 17. veljače započinje isplata prve rate izravnih plaćanja i IAKS mjera...

Ostale vijesti

Vukoje u Brifingu
Utorak, 11 Veljača 2020
Gost emisije Brifing bio je načelnik Općine Darda Anto Vukoje, koji je u uvodu prenio iskustva o...
"Zdrav za 5" u Dardi
Utorak, 11 Veljača 2020
U Osnovnoj školi "Darda" u ponedjeljak je održano predavanje prve komponente nacionalnog...
Po 15.000 eura za 16 OPG-ova
Ponedjeljak, 10 Veljača 2020
Glavni odbor LAG-a Baranja donio je Odluku o odabranim projektima za financiranje iz Mjere...
Preventivne aktivnosti PP Beli Manastir
Ponedjeljak, 10 Veljača 2020
Na inicijativu Policijske postaje Beli Manastir prošloga tjedna održana su edukativna predavanja...

Info Box

Radio Baranja d.o.o za radijsku djelatnost Trg Slobode 32/3  HR 31300 Beli Manastir MB: 01111094 OIB:49062762331 Trgovački Sud u Osijeku MBS:030000354  Temeljni kapital 20.000,00 kn uplaćen u cijelosti * Poslovni račun PBZ: 2340009-1100121402   IBAN: HR4123400091100121402 * Uprava društva: Zlata Maršić