Potpredsjednik Socijaldemokrata Domagoj Hajdukovići i članica Predsjedništva Romana Nikolić održali su konferenciju za medije pod nazivom:“Hrvatsku čeka ekonomski tsunami i energetska kriza, a Vlada se češlja i bavi korupcijom u svojim redovima.“
“Dok se zbog rata u Ukrajini mijenja cijela geopolitička slika svijeta, posebno ona energetska, Vlada je čini se samo pasivni promatrač događaja oko sebe i ne poduzima ništa kako bi se građanima i poslovnim subjektima u budućnosti osigurali energenti po razumnim cijenama” započeo je Hajduković “Naime, dok cijela Europa neumorno radi na pronalaženju novih dobavljača energenata i aktivaciji svojih potencijala, Hrvatska po tom pitanju, osim što puni LNG ne radi ništa. Nedavno smo svjedočili činjenici da se obaraju rekordi u potrošnji električne energije, koja će i dalje samo rasti, a mi ne planiramo budućnost i osiguravanje dovoljnih količina.“
“Jedan od ogromnih potencijala za poljoprivredu, ali i kućanstva krije geotermalna energija. Još 17. lipnja prošle godine pitao sam tadašnjeg ministra Čorića postoji li studija geotermalnih potencijala u Hrvatskoj. Odgovor sam dobio jako brzo – nema, a prema odgovoru nije bila ni u planu. To Vam govori o tome koliko smo se pripremali i dugoročno razmišljali prije rata, puno smo vremena izgubili ali još uvijek nije kasno. Sve više poljoprivrednika i kućanstava žele koristiti ovaj potencijal, posebno jer je nakon početnih ulaganja gotovo besplatan i postoje primjeri poljoprivrednika koji svoje plastenike griju pomoću termalne vode ili kućanstava koja su energetski samodostatna zbog toplinskih dizalica i solara. Međutim, bez jasne politike poticanja sličnih projekata, neće biti značajnijeg napretka. Ove godine nije bilo natječaja za energentsku obnovu zgrada i kuća! Procedure postavljanja solarnih ili fotosenzitivnih ploča za kućanstva trebaju biti brze i jednostavne, što danas nisu. Obnova nije ni krenula ali može biti prilika za maksimiziranje energetske samodostatnosti što već broja kućanstava, otpad i dalje zbrinjavamo na zastarjeli način na odlagališta umjesto da od njega dobivamo energiju” naglasio je Hajduković.
Romana Nikolić osvrnula se na temu iz lokalne perspektive: “U slavonskim županijama nalaze se značajni, ali neiskorišteni energetski potencijali iskorištavanja biomase i geotermalne energije, kao glavni obnovljivi izvori energije. Posebno se to odnosi na područje Osječko –baranjske županije. Uz veliki prirodni potencijal i s dugom agrarnom i industrijskom tradicijom, danas je jedna od ekonomski najslabije razvijena županija. To je rezultat ratnih razaranja, ali i naglašenog oslanjanja na tržišno nereformiranu poljoprivredu u privrednoj strukturi te dugogodišnjih trendova nedovoljno snažne razvojneorijentacije temeljenena prirodnimpogodnostima. Poljoprivreda, šumarstvo i prerađivačka industrija u Slavoniji, proizvode velike količine biomase pogodne za proizvodnju bioplina, tekućih biogoriva te rad kogeneracijskih postrojenja koja povezuju dobivanje toplinske i električne energije iz biomase. Raspolažemo velikim prirodnim šumama čiji kvalitetnim gospodarenjem nastaje velika količina šumske biomase za industrijsku preradu i korištenje u energetske svrhe, kao i što raspolažemo velikim potencijalima u agrarnoj biomasi te u organskom dijelu industrijskog i komunalnog otpada” rekla je Nikolić i nastavila
Porast uzgoja stoke i stočnih farmi, dokazuje da je stajnjak jedan od očitih resursa za energetsko iskorištavanje. Godišnje nastane oko 350 tisuća tona goveđeg stajskog gnoja, koja ima teoretski potencijal od 189 tisuća MWh godišnje. Svinjskog gnoja nastane oko 250 tisuća tona, a peradarskog 16 tisuća tona. Iskorištavanje ovih potencijala, županije, općine i gradovi mogu podupirati nizom mjera. Organizacijskim mjerama i preporukama poljoprivredna stočarska i ratarska gospodarstva trebalo bi potaknuti na udruživanje radi izgradnje centraliziranih bioplinskih postrojenja, koja bi ujedno osigurala adekvatno zbrinjavanje biorazgradivog otpada iz poljoprivrede.
Od 71 bioplinskih elektrana u RH, 41 je izgrađeno na području regije
Slavonije i Baranje i to: 22-e na području Osječko – baranjske županije, 6 u Virovitičko – podravskoj i 11 na području Vukovarsko – srijemske županije,na području Požeško – slavonske županije samo dvije, dok na Brodsko – posavskom području nema izgrađenih bioplinskih elektrana, već su u pogonu elektrane na drvnu biomasu. Stoga, pokretači takvog modela kazat će ponosno da tzv. Tržišni model valorizacije OIE je počeo djelovati. Međutim većina tih pohvata nije povezana u konzistentnu razvojnu, energetsku, tehnološku politiku niti Hrvatske kao države, niti regije kao zbroja 5 županija. Započeti pothvati iskorištavanja OIE najvjerojatnije će donijeti profite investitorima, ali ukupna korist na području Hrvatske i regije Slavonije i Baranje neće ni izdaleka u razini koja se može postići sinergijskim efektima promišljene i na temeljuistraživanja vođenerazvojne ekonomske, energetske i tehnološke politike. Iz tih razloga, potrebno je stvoriti temelje za pokretanje regionalne strategije kompleksnog iskorištavanja značajnih potencijala obnovljivih izvora energije na području Slavonije i Baranje.
I time bi se:
- Povećala vlastita opskrbljenost energentima (smanjuje se uvozfosilnihgoriva)
- Smanjuju se emisije stakleničkih plinova
- Ostvaruje se dodatni prihod u poljoprivredi, šumarstvu i drvnojindustriji (prodajom biomase)
- U industriji se omogućava usvajanje novih tehnologija i otvaranjenovih proizvodnih pogona
- U transportu se povećava djelatnost ( prijevoz sirovina)
- U poduzetništvu se pokreću nove tvrtke i nove strukture poslova
- U znanosti i tehnologiji – pokreću se istraživački projekti, razvijajuse nove tehnologije
- Povećava se lokalna i regionalna gospodarska aktivnost iuspostavljaju novčani tijekovi u lokalnoj zajednici, odnosnoomogućava se zapošljavanje uz zadržavanje postojećih radnihmjesta
Stoga je važno da svi dionici u pripremama proizvodnje i korištenja biomase na području OBŽ-a kod svojih projekata ( osim svojih dobrobiti) imaju u obziru i navedenekoristidrugih sektora. Potrebno tehničko i tehnološko znanje nisu prepreka širem korištenju biomase, jer u regiji postoji relevantan broj tehničkih stručnjaka koji su sposobni primijeniti sve moderne tehnologije za korištenje biomase. Temeljniproblem leži učinjenicida je po tzv. tržišnom modeluvalorizacije obnovljivih izvora energije inicijativa prepuštena privatnim investitorima, koji u osnovi nemaju poslovni horizont za velike investicije niti su financijski sposobni za takve projekte. Lokalna samouprava i regionalna samouprava isto tako nemaju širi poslovni horizont, a morali bi poduzimati u interesu lokalne(regionalne) zajednice pokretanje projekata u cilju valorizacije ovih energetskih potencijala na svom području, rekla je Nikolić.
“Premijer Plenković odbija govoriti o tome što ćemo na jesen jer je vruće ljeto, ali poslije vrućeg ljeta sprema se još vrelija jesen u kojoj mnogi poduzetnici neće moći platiti režije a o tisućama hrvatskih građana koji već sada jesu na rubu egzistencije da ne pričamo. Posebno sada kada slušamo najave da će struja poskupjeti 4 puta a plin je već otišao u nebo. Hoćemo li na zimu morati u šumu po ogrjev? To se Plenkovića očito ne tiče jer njegova Vlada nakon rata u Ukrajini i ekonomskog i energetskog tsunamija koji nam je sve bliže i dalje ne poduzima ništa i zabavljena je više svojih aferama nego dobrobiti građana. Dok se novac iz EU kroz tzv. projekt Slavonija nemilice troši na obnovu društvenih domova, svlačionica lokalnih nogometnih klubova i gradnju hotela po obali, a sve to po HDZ ključu financiranja lokalnih šerifa koji se često očešu o korupciju, Plenković bi trebao ozbiljno razmišljati o budućnosti regije i cijele Hrvatske pa odmah, već jučer krenuti s projektima koji će građanima jamčiti dovoljno energije po pristupačnim cijenama! U suprotnom ćemo u siromaštvo koje već imamo, dodati i ono energetsko” zaključio je Hajduković.
