Hrvatske zajednice, gdje god da žive u Mađarskoj, važan su dio mađarskog naroda – rekao je Državni tajnik mađarske vlade za vjerske i etničke odnose Miklós Soltész u mađarskom mjestu Santovo.
Na primopredaji hrvatske škole u Santovu, najstarije hrvatske odgojno-obrazovne ustanove, Soltész je rekao kako je među ulaganjima u obrazovanje u Koljnofu, Petrovom Selu, Pečuhu i Sambotelu, ulaganje u Santovu novija značajnija prekretnica u životu hrvatske zajednice. Zahvaljujući potpori vlade Mađarske, u više od deset godina programa u okviru ulaganja iznosa približno jedne milijarde forinti, mogla se proširiti ustanova u Santovu. Prema Miklósu Soltészu ovakvo nastojanje koje hrvatska nacija čini za očuvanje svoga jezika, narodnog plesa, za opstanak, kao i za jačanje hrvatsko-mađarskih, odnosno hrvatsko-hrvatskih odnosa, ima ogromno značenje u današnjem svijetu. Nacionalne manjine trebaju, a nazvao je to i odgovornošću Hrvata u Mađarskoj, ispuniti ulogu posrednika između dvaju naroda, mađarskoga i hrvatskoga. ”Zadaća pedagoga u školama koje su pod ovlastima nacionalnih samouprava, jeste predaja znanja, a odgovornost djece i mladih jeste naučiti hrvatski jezik i sačuvati kulturu, jer sve to služi jačanju hrvatske nacionalnosti, hrvatskog naroda i hrvatsko-mađarske zajednice.” Prema državnom tajniku, u teškim vremenima škole imaju bitniju ulogu u suradnji između nacionalne manjine i većinskih naroda. „Hrvatski i mađarski narod uvijek su se mogli osloniti jedan na drugog, pa će tako biti i u budućnosti“ – izjavio je.
Róbert Zsigó (Fidesz), regionalni parlamentarni zastupnik, govorio je o tome kako u mjestu Baja stoljećima žive zajedno narodi u miru, međusobno poštujući kulturu i pomažući jedni drugima. ”Narodi koji žive u regiji u proteklim stoljećima mogli su iskusiti kako njihova snaga nije u razdvajanju, već se skriva u zajedništvu, u onome radu koji mogu zajedno obavljati. A poteškoće, nacionalne manjine su uvijek mogle rješavati zajedničkim snagama. U proteklim godinama također, zajedništvom i uz potporu vlade uspjelo se oformiti hrvatski kulturni centar u Baji.” – dodao je.
Mária Kovácsné Zsuzsity, ravnateljica Hrvatskog dječjeg vrtića, osnovne škole i učeničkog doma u Santovu, prisjetila se: škola je u studenome 1946. godine počela djelovati kao prva samostalna nacionalna ustanova u zemlji. Vrtić je osnovan nekoliko godina kasnije, 1949. godine, a od 1978. godine škola obavlja i područne poslove.
Na prijelazu tisućljeća je Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj, prva među nacionalnim samoupravama, preuzela funkcioniranje jedne ustanove, ove u Santovu. Zahvaljujući stalnom povećanju broja učenika, razdvojili su do tada spojene niže razrede osnovne škole, obnovili su staru zgradu škole, u 2011. godini završena je prva faza učeničkog doma i zgrade vrtića. U drugoj fazi planirane su nove učionice i zajedničke prostorije učeničkog doma, a prostor je dobio i gospodarski odjel sa uredom ravnatelja, kuhinju, blagovaonicu, kao i svečanu dvoranu.
Na svečanosti su Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Mladen Andrlić, veleposlanik Hrvatske u Budimpešti i Iván Gugán, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj okupljene pozdravili na hrvatskom jeziku.
Fotografije: Branka Pavić Blažetin (Hrvatski glasnik)
Izvor: Kepes Ujsag
